utorak, 10. siječnja 2017.


TORTICE OD SRDELA     

 
 
ZANIMLJIVOSTI
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvtaskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg. Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Oliba, vanjska strana dugog Otoka, Paklenski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.

SASTOJCI
Srdele, maslinovo ulje, sol; papar; maslac; bosiljak, mažuran, rajčica, luk, češnjak; krumpir; prezla; sir grana padano; med; stolno bijelo vino
PRIPREMA
Sredele filetirati tako da gornja i donja strana čine jedan komad. Krumpir prethodno skuhati u vodi sa soli i maslinovim uljem. Napraviti šalšu od rajčica koja mora biti prožeta sa medom i bijelim vinom. Prije noego što se smjesa za tortu slaže u keramičke posude cijelu unutrašnjost posude namazati maslacem i na nju posuti smjesu od prezle i maslinovog ulja. Filete od srdela slagati tako da se prema rubu okrene kožica te da dio fileta pokrije dno posude. Na tako posložene filete srdela postaviti skuhani krumpir narezan na debljinu od 0,5 cm. Na krumpir namazati šalšu i posuti je smjesom od prezle. Na šalšu posatviti krumpir i ponovno šalšu i tako sve dok se ne dođe do ruba, kada se postavi zadnji sloj krumpira. Tako posloženu posudu staviti u dobro zagrijanu peč i peči 20-25 minuta na 2000C .
 
POSLUŽIVANJE
Tortice poslužiti u posudama u kojima su se pekli otvorom okrenute na tanjuru. Kada se posude ohlade svaki od konzumenata samostalno podiže posudice i pokapa nekoliko kapi maslinovog ulja, a potom nareže na tanko  nekoliko traka sira grana padano.
 
Za piće ponuditi Plavac mali. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifičnim okusom. Najznačajnija autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj prepoznata je po bobicama debele kožice i čvrste građe s puno sladora. Nastao je križanjem sorte crljenka (crljenak kaštelanski) sa sortom Dobričić. Servirati na sobnoj temperaturi od 16-18 0C

Nema komentara:

Objavi komentar