PITA OD KOMARČE    

 

ZANIMLJIVOSTI

Komarča (lat. Sparus aurata), pripada porodicI ljuskavki (Sparidae). Naziv komarča nije jedinstven za čitavu jadransku obalu pa izdvajam nazive: orada, ovrata, podlanica, dinigla, lovrata, zlatva, sekulica, štrigavica….. Nazivaju je i kraljicom mora, naraste do 70 cm i težine do 10 kg.

SASTOJCI

Komarča, maslinovo ulje, sol; papar; maslac; mlijeko; bosiljak, ružmarin, rajčica, luk, češnjak; krumpir; sir grana padano; stolno bijelo vino; slanutak; rikola

PRIPREMA

Komarču filetirati i file narezati na kvadratne komadiće. Krumpir prethodno skuhati u vodi sa soli i maslinovim uljem. Nakon toga napraviti pire. Napraviti šalšu od rajčica koja mora biti prožeta sa medom i bijelim vinom. Prije nego što se smjesa za pitu slaže u keramičke posude cijelu unutrašnjost posude namazati maslacem i na nju posuti smjesu od prezle i maslinovog ulja. Dijelom pire pokriti dno posude. Na tako posložen pire postaviti komade komarče. Na posloženu komarču namazati šalšu i posuti je smjesom od prezle te pobacati slanutak. Na tako dobiven sloj pobacati ostatak komarče. Na šalšu postaviti krumpir i ponovno šalšu i tako sve dok se ne dođe do ruba, kada se postavi sloj pire krumpira. Tako posloženu posudu staviti u dobro zagrijanu peč i peči 20-25 minuta na 200⁰C .

 

POSLUŽIVANJE

Prije posluživanja smjesu naribati sa sirom i zapeči je 5 minuta da se zgrije i poslužiti je na malim staklenim žličicama ili u cijelosti na rikoli.Sve pokapati maslinovim uljem

 

Za piće ponuditi Rajnski rizling - ispravan bi naziv bio bijeli rizling (weise riesling).  Rajnski rizling nazivaju kraljem bijelih vina i najplemenitijom bijelom sortom na svijetu. Smatra se se da sorta dolazi iz doline Rajne u Njemačkoj,  Vino redovne berbe je žuto zelenkaste boje. Predikatna vina su zlatno žuta. U bogatom mirisu ovoga vina često se osjeti marelica, breskva, pa čak i ruže. U okusu je, s idealnim odnosom šećera i kiselina. Suhi rajnski rizling pije se iz tzv. riesling čaše, na temperaturi 10 – 12 ⁰C.)

 

 

 

 

ŠVARCVALD   TORTICA   

 

ZANIMLJIVOSTI

Schwarzwaldska šunka (njem. Schwarzwälder Schinken) je dimljena šunka bez kostiju koja je pripremljena po staroj tradiciji u njemačkoj regiji Schwarzwald. Izraz "Schwarzwaldska šunka" je zaštićena oznaka podrijetla u EU, što znači da sve što se prodaje u EU pod tim imenom mora doći iz Schwarzwalda. Schwarzwaldska šunka je najpopularnija i najprodavanija šunka Evrope. Za pripremu šunke prvo se meso ručni soli te premazuje češnjakom, korianderom, crnim paprom i borovicom. Dva tjedna treba ostati usoljena, daljnja dva tjedna treba biti u komori dimljenja. Nako toga se šunka dimi na hladnom u posebnim komorama nad svježim drvom jele - i smreke iz Schwarzwalda, i to tri tjedna na 25 stupnjeva. To joj daje karakterističan, snažan miris i tipičnu tamno smeđu koru. Nakom dimljenja šunka još sazrijeva dva do tri tjedna na zraku.

SASTOJCI

Švarcvald šunka, maslinovo ulje, sol; papar; maslac; bosiljak, mažuran, rajčica, luk, češnjak; krumpir; prezla; sir grana padano; med; stolno bijelo vino, mileram, male rajčice
 

PRIPREMA

Šunku narezati na namanju moguću debljinu. Krumpir prethodno skuhati u vodi sa soli i maslinovim uljem. Napraviti šalšu od rajčica koja mora biti prožeta sa medom i bijelim vinom. Prije nego što se smjesa za tortu slaže u keramičke posude cijelu unutrašnjost posude namazati maslacem i na nju posuti smjesu od prezle i maslinovog ulja. Šunku slagati tako da dio šunke pokrije dno posude. Na tako posloženu šunku postaviti skuhani krumpir narezan na debljinu od 0,5 cm. Na krumpir namazati šalšu i posuti je smjesom od prezle. Na šalšu postaviti krumpir i ponovno šalšu i tako sve dok se ne dođe do ruba, kada se postavi zadnji sloj krumpira. Tako posloženu posudu staviti u dobro zagrijanu peč i peči 20-25 minuta na 200⁰C .

 

POSLUŽIVANJE

Kada se torta odmori nakon pećenja (dovoljno 5 ') na gornju stranu premazati mileramom posuti malo crnog papra i u krug posložiti male rajčice. Na servirnom tanjuru posložiti pire od slanutka i na njega postaviti torticu. Po tortici pobacati na listiće naribani sir i sve zajedno pokapati maslinovim uljem

 

Za piće ponuditi Plavac mali. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifičnim okusom. Najznačajnija autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj prepoznata je po bobicama debele kožice i čvrste građe s puno sladora. Nastao je križanjem sorte crljenka (crljenak kaštelanski) sa sortom Dobričić. Servirati na sobnoj temperaturi od 16-18 ⁰C

 

MARIJINE KOŠARICE     

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Naziv ovog jela nastao je u Samoboru u kući Kaićevih prilikom dočeka Nove 2017. Naime, njihova kći Marija pogodila je najviše sastojaka koje čine ovo jelo i zato joj je pripala čast da njezino ime bude u nazivu jela.

SASTOJCI

Košarice, slanutak, sezam, bučine sjemenke, maslinovo ulje, sol; papar; maslac; chili; bosiljak, mažuran

 

PRIPREMA

Košarice se mogu pripremiti samostalno ili se koriste gotove iz trgovine, ali moraju biti hrskave. U jednu posudu izmješati prethodno skuhani slanutak sa ostalim sastojcima i dobro izblendati tako da se dobije gusta kompaktna smjesa. Nakon što je smjesa gotova odložiti je u frižider na 10-tak minuta da se sjedini.

 

POSLUŽIVANJE

Košarice prethodno namazati maslacem i puniti ih neposredno prije posluživanja. Pokapati maslinovim uljem i posuti usitnjenim bosiljkom, a može i vlascem. Na tanjur poslužiti 2-3 košarice.

 

Za piće ponuditi Bijeli pinot. Bijeli pinot (Pinot blanc, Burgundac bijeli, Burgundac, Weissburgunder, Weißer Burgunder) je stara sorta grožđa, rasprostranjena uglavnom u NJemačkoj i Italiji, a u Hrvtaskoj u Slavoniji. Vjerojatno je nastao spontanim križanjem siog i crnog pinota. Vino je slamnato žute boje sa zelenkastim odsjajem. Laganog je okusa koji aromom podsjeća na jabuku i breskvu. Ima srednji ili veći sadržaj kiselina i visok sadržaj alkohola. Starenjem dobiva zlatnu boju. Servirati rashlađenog na 10 do 12°C.

 

SAMOBORSKA TORTICA 

 

 

 

  

ZANIMLJIVOSTI

Ovo jelo je nastalo kao odgovor na rekuperaciju od novogodišnjeg dočeka u Samoboru. Jelo je prvi put spremljno za sudionike dočeka kod Kaićevih. Zadovoljstvo i osvježenje su iskazali Snježana, Darko, Bernarda, Šime, Nives, Marija, Đeni i Ivan.

SASTOJCI

Palenta; maslinovo ulje, sol; papar; maslac; mlijeko; prašak za pecivo; brašno glatko; naribani sir grana padano; chili; tikvice; mrkva; posni sir; vlasac; kardamom; grašak; vrhnje za kuhanje

  

PRIPREMA

U staklenu zdjelu pomiješati sve sastojke tako da dobijemo ni rijetku ali ni gustu smjesu. Mrkvu i tikvicu naribati na što sitnije. Tako pripremljenu smjesu staviti u frižider 10 minuta d ase objedini, a za to vrijeme narezati na tanke fete tikvicu i mrkvu. Prije pečenja peč ugrijati što je moguće više a pripremljenu smjesu uliti u vatrostalnu posudu i na njoj poredati narezanu tikvicu i mrkvu te pobacati grašak. Peči na 200 ⁰C 25 minuta. Nakon pečenja ostaviti na sobnoj temperaturi 10 minuta.

 

POSLUŽIVANJE

Sa okruglim kalupima izrezati komad smjese debljine 3 cm i na nju postaviti savijenu mrkvu i tikvicu te posuti sa pelenim grasškom. Sve pokapati maslinovim uljem.

 

Za piće ponuditi Rajnski rizling - ispravan bi naziv bio bijeli rizling (weise riesling).  Rajnski rizling nazivaju kraljem bijelih vina i najplemenitijom bijelom sortom na svijetu. Smatra se se da sorta dolazi iz doline Rajne u Njemačkoj,  Vino redovne berbe je žuto zelenkaste boje. Predikatna vina su zlatno žuta. U bogatom mirisu ovoga vina često se osjeti marelica, breskva, pa čak i ruže. U okusu je, s idealnim odnosom šećera i kiselina. Suhi rajnski rizling pije se iz tzv. riesling čaše, na temperaturi 10 – 12 ⁰C.)

 

 

TORTICE OD SRDELA     

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvtaskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg. Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Oliba, vanjska strana dugog Otoka, Paklenski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.

SASTOJCI

Srdele, maslinovo ulje, sol; papar; maslac; bosiljak, mažuran, rajčica, luk, češnjak; krumpir; prezla; sir grana padano; med; stolno bijelo vino

PRIPREMA

Sredele filetirati tako da gornja i donja strana čine jedan komad. Krumpir prethodno skuhati u vodi sa soli i maslinovim uljem. Napraviti šalšu od rajčica koja mora biti prožeta sa medom i bijelim vinom. Prije noego što se smjesa za tortu slaže u keramičke posude cijelu unutrašnjost posude namazati maslacem i na nju posuti smjesu od prezle i maslinovog ulja. Filete od srdela slagati tako da se prema rubu okrene kožica te da dio fileta pokrije dno posude. Na tako posložene filete srdela postaviti skuhani krumpir narezan na debljinu od 0,5 cm. Na krumpir namazati šalšu i posuti je smjesom od prezle. Na šalšu posatviti krumpir i ponovno šalšu i tako sve dok se ne dođe do ruba, kada se postavi zadnji sloj krumpira. Tako posloženu posudu staviti u dobro zagrijanu peč i peči 20-25 minuta na 200⁰C .

 

POSLUŽIVANJE

Tortice poslužiti u posudama u kojima su se pekli otvorom okrenute na tanjuru. Kada se posude ohlade svaki od konzumenata samostalno podiže posudice i pokapa nekoliko kapi maslinovog ulja, a potom nareže na tanko  nekoliko traka sira grana padano.

 

Za piće ponuditi Plavac mali. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifičnim okusom. Najznačajnija autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj prepoznata je po bobicama debele kožice i čvrste građe s puno sladora. Nastao je križanjem sorte crljenka (crljenak kaštelanski) sa sortom Dobričić. Servirati na sobnoj temperaturi od 16-18 ⁰C

PUNJENE  ŠKOLJKE ISPOD PEKE      

   

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Čili (chilli) je plod različitih tropskih vrsta paprike (uključujući i neke varijetete nama poznate domaće paprike) s vrlo sitnim plodovima koji se suše i melju u prah. Čiliji su dugi svega 4 cm, boje žute, zelene, narančaste ili crvene, a imaju nadasve ljuti okus. Kada se komuške osuše i samelju dobije se kajenski papar. Naziv čili potječe od španjolske riječi chile za tu vrstu paprike, budući da su je Španjolci donijeli u Evropu za vrijeme Kolumbovih putovanja. Šarenilo naziva proizlazi iz doba kada se čili dopremao iz portugalskih i španjolskih kolonija u Južnoj Americi, Indiji i Africi.

SASTOJCI

Tjestenina conchiglioni,  brokula, maslinovo ulje, sol; papar; sir cheed; vrhnje za kuhanje; maslac; chili; ostali začini po želji, BBQ umak.

PRIPREMA

Brokulu skuhati u posoljenoj vodi i zatim dobro ručno pasirati. Tijekom pasiranja dodati ribanog sira po želji. Ostaviti  stabiljiku prema želji kako bi imali za ukrašavanje. Smjesu od brokule (pire) izraditi na temelju pasirane brokule u koju zajedno sa vrhnjem za kuhanje, maslinovim uljem i maslacem te začinima ( ne zaboravite chili). Ohlađene skuhane „školjke“ napuniti sa smjesom koju prethodno ostavite  u frižideru da se sjedini. Tjesteninu conchiglioni prije punjenja i postavljanja u peku skuhati al dente.

U zagrijanoj peki peči 15 minuta. Nakon toga izvaditi i posuti sa sirom cheedar i malo ružmarina te BBQ umakom i peči još 10 minuta.

 POSLUŽIVANJE

Prije posluživanja pustiti nekoliko minuta da se ohladi. Na tanjur uz školjke ( komada po izboru) svakako servirati brokulu u komadu i grančicu ružmarina. Sve pokapati maslinovim uljem i BBQ umakom.

 

Za piće ponuditi Silvanac zeleni. Silvanac je jedna od najstarijih bijelih sorti na svijetu, a danas je ponos vinogorja Orahovice. Vrlo je osjetljiva na terrior, a upravo je u Orahovici našla idealno stanište i dalje isključivo vrhunska vina. Dodatni dokaz izvrsnosti ovog vina je i prestižni znak Izvorno hrvatsko. Vino je Iskričave žutozelena bojakoji daje 14,5%. Servirati na  10 do 12°C.

 

 

KRUMPIROVO STABLO    

 

ZANIMLJIVOSTI

Brokula sadrži različite biološki aktivne sastojke (fitokemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje. Za nju se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla na zapadnim obalama Medtiterana, uglavnom u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od italijanske riječi "brocco" što znači izdanak, mladica.

SASTOJCI

Piletina (prvenstveno batak); brokula, maslinovo ulje, krumpir; sol; papar; sir; senf; vrhnje za kuhanje; maslac; BBQ umak

PRIPREMA

Krumpir dobro očistiti s vodom pa ga zatim izdubiti sa prikladnim alatom kako bi izvađenu smjesu iskoristili za dekoraciju. Krumpir zatim prokuhati (ne skuhati) u posoljenoj vodi.
Brokulu skuhati u posoljenoj vodi i zatim dobro ručno pasirati. Tijekom pasiranja dodati ribanog sira po želji. Ostaviti  stabiljiku prema želji kako bi imali za ukrašavanje.
Mariniranu piletinu  ( u senfu i maslinovom ulju sa začinima) najprije popeči u tavi.
U zagrijanoj pečnici zajedno peči punjeni krumpir ( sa usitnjenom brokulom) i piletinu koju prije toga premažemo BBQ umakom. Peči 15 – 20 minuta na 200⁰ C.
Pire od brokule izraditi na temelju pasirane brokule u koju zajedno sa vrhnjem za kuhanje, maslinovim uljem i maslacem te začinima  zapeči zajedno sa punjneim krupmirom.

POSLUŽIVANJE

Na tanjur uz pečenu piletinu servirati punjeni krumpir sa krošnjom od brokule čiju stabljiku uguramo u punjenje. Uz navedeni servirati i pire od brokule sa „srcem“ od krumpira. Piletinu servirati po želji, ali da bude uz punjeni krumpir.

Za piće ponuditi Silvanac zeleni. Silvanac je jedna od najstarijih bijelih sorti na svijetu, a danas je ponos vinogorja Orahovice. Vrlo je osjetljiva na terrior, a upravo je u Orahovici našla idealno stanište i dalje isključivo vrhunska vina. Dodatni dokaz izvrsnosti ovog vina je i prestižni znak Izvorno hrvatsko. Vino je Iskričave žutozelena bojakoji daje 14,5%. Servirati na  10 do 12°C.