PUNJENE  ŠKOLJKE ISPOD PEKE      

   

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Čili (chilli) je plod različitih tropskih vrsta paprike (uključujući i neke varijetete nama poznate domaće paprike) s vrlo sitnim plodovima koji se suše i melju u prah. Čiliji su dugi svega 4 cm, boje žute, zelene, narančaste ili crvene, a imaju nadasve ljuti okus. Kada se komuške osuše i samelju dobije se kajenski papar. Naziv čili potječe od španjolske riječi chile za tu vrstu paprike, budući da su je Španjolci donijeli u Evropu za vrijeme Kolumbovih putovanja. Šarenilo naziva proizlazi iz doba kada se čili dopremao iz portugalskih i španjolskih kolonija u Južnoj Americi, Indiji i Africi.

SASTOJCI

Tjestenina conchiglioni,  brokula, maslinovo ulje, sol; papar; sir cheed; vrhnje za kuhanje; maslac; chili; ostali začini po želji, BBQ umak.

PRIPREMA

Brokulu skuhati u posoljenoj vodi i zatim dobro ručno pasirati. Tijekom pasiranja dodati ribanog sira po želji. Ostaviti  stabiljiku prema želji kako bi imali za ukrašavanje. Smjesu od brokule (pire) izraditi na temelju pasirane brokule u koju zajedno sa vrhnjem za kuhanje, maslinovim uljem i maslacem te začinima ( ne zaboravite chili). Ohlađene skuhane „školjke“ napuniti sa smjesom koju prethodno ostavite  u frižideru da se sjedini. Tjesteninu conchiglioni prije punjenja i postavljanja u peku skuhati al dente.

U zagrijanoj peki peči 15 minuta. Nakon toga izvaditi i posuti sa sirom cheedar i malo ružmarina te BBQ umakom i peči još 10 minuta.

 POSLUŽIVANJE

Prije posluživanja pustiti nekoliko minuta da se ohladi. Na tanjur uz školjke ( komada po izboru) svakako servirati brokulu u komadu i grančicu ružmarina. Sve pokapati maslinovim uljem i BBQ umakom.

 

Za piće ponuditi Silvanac zeleni. Silvanac je jedna od najstarijih bijelih sorti na svijetu, a danas je ponos vinogorja Orahovice. Vrlo je osjetljiva na terrior, a upravo je u Orahovici našla idealno stanište i dalje isključivo vrhunska vina. Dodatni dokaz izvrsnosti ovog vina je i prestižni znak Izvorno hrvatsko. Vino je Iskričave žutozelena bojakoji daje 14,5%. Servirati na  10 do 12°C.

 

 

KRUMPIROVO STABLO    

 

ZANIMLJIVOSTI

Brokula sadrži različite biološki aktivne sastojke (fitokemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje. Za nju se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla na zapadnim obalama Medtiterana, uglavnom u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od italijanske riječi "brocco" što znači izdanak, mladica.

SASTOJCI

Piletina (prvenstveno batak); brokula, maslinovo ulje, krumpir; sol; papar; sir; senf; vrhnje za kuhanje; maslac; BBQ umak

PRIPREMA

Krumpir dobro očistiti s vodom pa ga zatim izdubiti sa prikladnim alatom kako bi izvađenu smjesu iskoristili za dekoraciju. Krumpir zatim prokuhati (ne skuhati) u posoljenoj vodi.
Brokulu skuhati u posoljenoj vodi i zatim dobro ručno pasirati. Tijekom pasiranja dodati ribanog sira po želji. Ostaviti  stabiljiku prema želji kako bi imali za ukrašavanje.
Mariniranu piletinu  ( u senfu i maslinovom ulju sa začinima) najprije popeči u tavi.
U zagrijanoj pečnici zajedno peči punjeni krumpir ( sa usitnjenom brokulom) i piletinu koju prije toga premažemo BBQ umakom. Peči 15 – 20 minuta na 200⁰ C.
Pire od brokule izraditi na temelju pasirane brokule u koju zajedno sa vrhnjem za kuhanje, maslinovim uljem i maslacem te začinima  zapeči zajedno sa punjneim krupmirom.

POSLUŽIVANJE

Na tanjur uz pečenu piletinu servirati punjeni krumpir sa krošnjom od brokule čiju stabljiku uguramo u punjenje. Uz navedeni servirati i pire od brokule sa „srcem“ od krumpira. Piletinu servirati po želji, ali da bude uz punjeni krumpir.

Za piće ponuditi Silvanac zeleni. Silvanac je jedna od najstarijih bijelih sorti na svijetu, a danas je ponos vinogorja Orahovice. Vrlo je osjetljiva na terrior, a upravo je u Orahovici našla idealno stanište i dalje isključivo vrhunska vina. Dodatni dokaz izvrsnosti ovog vina je i prestižni znak Izvorno hrvatsko. Vino je Iskričave žutozelena bojakoji daje 14,5%. Servirati na  10 do 12°C.

 

SUHO JELO       

 

Zanimljivost:
Orah (lat. Juglans) potjeće od roda biljaka iz porodice Juglandaceae. Dvadeset jedna vrsta oraha proteže se od sjeverne umjerene klime u području od jugoistočne Evrope do Japana te od jugoistočne Kanade do Kalifornije na zapad i Argentine na jug. Plodovi svih vrsta oraha su jestivi, ali orasi koji se obično kupuju u trgovinama potječu od perzijskog oraha, jedine vrste koja ima velik plod i tanku ljusku. Poljoprivredna vrsta koja je izabrana zbog tanke ljuske i izdržljivosti u umjerenoj klimi ponekad se naziva "karpatskim orahom".

Sastojci :

Tvrdi sir; maslinovo ulje; pome; sol; luk; rikola; papar; orah; grožđe; crni integralni beskvasni kruh

Priprema

Barem dva dana,  prije posluživanja jela, držati sir u smjesi maslinovog ulja i papra. Narezati sir u oblik koji želite za posluživanje. Na pobacati orah u komadima te male pome prepoloviti na pola a neke ostaviti cijele isto kao i grožđe. Na tako postavljenu podlogu pobacati sir (ne slagati) i na sve to rikolu koja mora biti osušena i svježa. Nakon toga sve pokapati maslinovim uljem poslotiti i popariti. Uz  jelo poslužiti crni integralni beskvasni sir (po želji može biti i zagrijan.

Posluživanje

Pladanj mora biti što čudniji (nikako ne klasični tanjur), dakle mora biti drvo, kamen ili neki drugi materijal. Nikako ne posluživati pribor za jelo, jesti prstima po mogućnosti uz tihu klasićnu glazbu.
 

Uz jelo ponuditi  vino rosé.  Rosé  vino se pravi od crvenog grožđa tako da se soku dopusti dodir s tamnim lupinama dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju, pa se malo tanina zadrži u lupinama. Gdje se izradio prvi rosé nije zabilježeno ali se uvriježilo da se u srednjem vijeku najprije pojavio blijedi clarets iz Bordeauxa koji će steći svjetsku pozornost. Prema povijesničaru Hughu Johnsonu u to doba na moćnom engleskom tržištu najcjenjeniji clarets su bili vin d'une Nuit ili "vino od jedne noći", koji su blijedo-roze boje.

KRUMPIROVI   MEDALJONI 

 

Zanimljivost:

Kopar prvenstveno pojačava aromu jelu, potiće metaboizam na bolju probavu, a time poboljšava apetit. Pradomovina kopra je Perzija i istočna Indija. I danas postoje vjerovanja kako će ako mu žena stavi kopra u cipelu, raditi što mu žena želi.

Sastojci: Krumpir; maslac; vrhnje za kuhanje; češnjak u prahu; sol; papar; panceta; kiselo vrhnje ili kajmak; kopar; mažuran; mozzarela.

Priprema:

Krumpir dobro isprati. Izrezati ga na tanke okrugle plohe ( debljine max 3 mm). Narezane krumpire staviti u zdjelu. Na njih proliti rastopljeni maslac,a potom i vrnje za kuhanje. Zatim na što sitnije naribati sir i pancetu. Na njih pobacati češnjak u prahu, sol i papar. Na kraju dodati kopar i mažuran. Na pladnju od mafina u utore posložiti medaljon na medaljon od veličine po izboru. Peči 1 sat na 220⁰ C. Posljednjih 10 minuta pečenja, na svaki medaljon pobacati naribanu mozzarelu.

Posluživanje

Poslužiti jedan do dva medaljona uz kiselo vrhnje ili kajmak po izboru. Dok se medaljoni peku da ne bude dosadno može se dinstati povrće po želi ili raditi pire od graška kao podloga.

 

Za piće ponuditi Ponuditi žilavku. Žilavka je autohtona sorta grožđa Hercegovine. To je srednje kasna sorta koja sazrijeva krajem rujna. Težina grozda iznosi od 150 do 200 grama. Uzgaja se na niskom, srednjem visokom i visokom trsu. Vrlo dobro uspjeva na plitkim i krškim tlima i odlično podnose sušu. Količina sladora u moštu varira od 20 do 24 %, a ukupna kiselost mošta žilavke iznosi 5-8 g/l. Vino žilavka visoke je kakvoće s karakterističnim svojstvenim mirisom. Harmonično je, pitko i lepršavo žuto-zelene boje. Vino doseže jakost od 12-13 vol % alkohola. Žilavka se odlikuje kristalnom bistroćom a poslužuje se na temperaturi od 12°C.)

 

ZAJEDNIČKI  KRUMPIR     

 

Zanimljivost:
Peršin je do kraja srednjeg vijeka bio isključivo ljekovita biljka i biljka za ukrašavanje

Sastojci : maslinovo ulje; maslac; sir parmezan; crni papar; hamburger; mozzarela;  krumpir; timijan; peršin; češnjak; sol.

Priprema

Krumpir dobro oprati i narezati ga bočno tako da ostane duža ravna površina. Nožem što je moguće dublje izraditi prorez prateći oblik krumpira i tako smanjivati oblik minimalno 5 mm. Zatim okrenuti krumpir i rezati ga svakih 5 mm od sredine do ruba tako da u sredini ostane nedirnuti krug. Okrenuti krumpir osušiti ga i lagano razdvojiti tako da dobijemo pravo kutne komade koji su povezani. Tako pripremljen krumpir peči pola sata na 220⁰ C. Dok se peće krumpir izraditi smjesu peršina, otopljenog masla, soli, papra i češnjaka te dobivenu smjesu prožeti kroz pore pečenog krumpira. Tako pripremljen krumpir peči narednih pola sata na 220⁰ C. Nakon pola sata izvaditi krumpir i na njega položiti sitno nasjeckan hamburger, mozzarelu pa sir parmezan te timijan. Tako pripremljen krumpir peči narednih 10 minuta na 220⁰ C.

 

Posluživanje
Nakon pečenja ostaviti 2 minuta da odstoji te poslužiti na zajedničkoj podlozi tako da svaki konzumet može prstima otkinuti komad krumpira koji izabere. Uz jelo pustiti instrumentalnu podlogu kad se male ruke slože….

 

Za piće ponuditi Kraljevinu. Kraljevina je tradicionalno suho bijelo vino zelinskog kraja, srednje alkoholično i blago izražene kiselosti. Izrađuje se iz sorte grožđa Kraljevina.

Poslužuje se rashlađeno na 11°C

 

ŠTAPIČASTE  SRDELE     

 

Zanimljivost:

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj je “zovu” sardina, srđela, šardela, ali i štijavica ili žir. Naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, uz prosječnu od 3 dkg. Pelagijska je riba, a to znači da je stalno u pokretu pa se može loviti u istoćnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Najviše je ima u Sredozemnom moru, Crnom moru  i Jadranu. Kod nas je najviše ima na zapadnoj obali Istre, lošinjski arhipelag arhipelag, istočno od Oliba, vanjska strana Dugog Otoka,, Paklenskih otoka, Palagruže, Visa, Lastova, južnog Pelješca te Mljeta. Zovu je i kraljicom riba, jer je bogata nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6, bjelančevinama, uhljikohidratima, mastima, vitaminima (A, D i E) te mineralima.

Sastojci : srdele; maslinovo ulje; crni papar;  timijan; peršin; češnjak; sol; rikola; luk; poma.

Priprema

Naložoiti jaku vatru i gradele dobro ugrijati. Srdele dobro osušiti i na taknuti na štapić tako da je probijemo na dva mjesta. Paziti da ne pukne. Kada sve nataknemo (maksimalno dvije na jedan štapić., gradelirat  maksimalno dok  ne pormijeni boju. Nikako ne dozvoliti da se osuši i zatro je treba okretatina sve strane tako da se ravnomjerno ispeće. Nakon što se ispeku na posebno tanjuru dobro ih pokapati maslinovim uljem i narezati na sitno luk i ostavito dok se ne pripremi servirni pladanj.

 Posluživanje

Pladanj mora biti pokretan (u krug ) tako da konzumenti lako dođu do srdele. Sredele na pladanj poslužiti na nestašni način posuti je rikolom i pomamma te sitno u krug narezanim lukom. Sve pokapati maslinovim uljem i popariti i posolliti,. Uz srdele poslužiti i miješanu salatu (rikola, kristal, pome luk) začinjenu maslinovim ulje i acetom.

 Za piće ponuditi vugavu. Vugava (još i viškulja i bugava) najpoznatija viška vinska sorta (iako je u ukupnim vinogradarskim površinama otoka oko 1970. godine sudjelovala tek s oko 4 do 5%). Grožđe iz kojega nastaje vrhunsko vino k.z.p. (viška vugava) proizvodi se samo na otoku Visu.  Svoju čuvenost duguje vremenima, kada su i bijela jako alkoholna i ekstraktom bogata vina bila na visokoj cijeni.

LOGORSKA  VATRA    

 

Zanimljivost:

Kukuruz (Zea mays) je jednogodišnja biljka porijeklom iz Srednje Amerike. Ima muške i ženske cvijetove raste od 1,5 do 2,4 metra. Kukuruz je igrao važnu ulogu pogotovo u narodima Srednje Amerike. U Evrope je donijet 1493. a po nekim izvorima 1535. Na Balkan je stigao u 17. vijeku.

Sastojci : Kukurzno brašno; ulje; mlijeko ili jogurt; brašno; posni sir; sol; prašak za pecivo; panceta; kiselo vrhnje; crvena paprika

Priprema:

U veću zdjelu pomiješati kukuruzno brašno sa svim drugim sastojcima i dobro ručno izmješati. Kada se sjedine svi sastojci, dodati pancetu koja se isjecka na nasjitnije moguće komadiće. Još jednom dobro pomiješati. Na podlogu za pečenje položiti papir za pečenje, a na njega izliti izmješanu smjesu tako da se ne dobije visina iznad 5 mm. Peči 20 minuta na 200 ⁰C.

Posluživanje

Preporučamo hladno poslužiti sa kiselim vrhnjem kojeg lagano posuti crvenom paprikom, a izrezati na što je moguće tanje štapiće.
 

Za piće ponuditi Maraštinu (Rukatac, Maraškin, Mareština, Krizol, Višana) se smatra autohtonom dalmatinskom sortom, iako je identična talijanskoj sorti Malvasia Lunga. Možemo je pronači u vinogorjima od Prevlake do hrvatskog primorja, a nešto više na otocima Korčuli, Lastovu i poluotoku Pelješcu. Osjetljiva je na pepelnicu, a služi za popravak kakvoće bijelih vina.